Nekretnine · Istra

Zašto cijene stanovanja u Puli rastu brže od ostatka Hrvatske?

Turistička potražnja, nedostatak novih gradnji i strano ulaganje stvaraju savršenu oluju na istarskom tržištu nekretnina.

Stambene zgrade i krovovi Pule iz zraka u sumrak

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2023. godinu, prosječna cijena kvadratnog metra stambenog prostora u Puli porasla je za 18,4% u odnosu na prethodnu godinu — gotovo dvostruko više od nacionalnog prosjeka koji iznosi 9,7%. Iza tog dispariteta stoji nekoliko čimbenika koji djeluju istovremeno i pojačavaju jedni druge. Prvo i najvažnije: Pula je u posljednjih pet godina postala atraktivna destinacija za strane kupce nekretnina, poglavito iz Njemačke, Austrije i Sloveniju. Prema procjenama lokalnih agencija, gotovo svaka treća transakcija u stambenoj zoni Veruda i Šijana uključuje kupca koji nije rezident Hrvatske. Ti kupci često plaćaju gotovinom i nisu osjetljivi na lokalne standarde plaća, što cijene gura prema gore bez obzira na domaću kupovnu moć. Istovremeno, nova stambena gradnja u Puli kasni za potražnjom: komunalna infrastruktura i urbanistički planovi koji datiraju iz osamdesetih ograničavaju broj novih projekata, a troškovi gradnje rasli su dramatično od 2021. zbog inflacije cijena materijala. Rezultat je da se na tržištu nalazi relativno malo novih stanova, dok potražnja — i domaća i inozemna — ne pada. Za lokalne kupce, posebno mlade parove koji prvi put ulaze na tržište nekretnina, to znači da su hipotekarni krediti i jedini realan put do vlastitog doma sve skuplji i teže dostupni, posebno u uvjetima visokih kamatnih stopa koje je Europska središnja banka zadržala kroz 2023. i 2024. godinu. Pula nije jedini primjer tog trenda: Rovinj, Poreč i Medulin bilježe slične pritiske, no intenzitet je nešto niži zbog manjeg turističkog prometa izvan sezone.

← Natrag na članke